18avg

Prazan akumulator, kako se pravilno startuje kablovima, zašto akumulator izdaje i kada startovanje više ne pomaže

Akumulator je najčešći razlog zbog koga vozilo ujutru ne krene i istovremeno deo automobila o kome se najmanje razmišlja dok radi. Većina vozača ga primeti tek onog jutra kada se ključ okrene, a umesto paljenja se čuje samo kliktanje ili potpuna tišina. Dobra vest je da je to situacija koja se u većini slučajeva rešava na licu mesta, ali samo ako se radi po pravilima, jer je pogrešno startovanje jedan od najskupljih poteza u savremenim automobilima.

Šta akumulator zapravo radi u automobilu

Akumulator ima dva posla i oni su potpuno različiti. Prvi je da u trenutku paljenja isporuči veliku struju u vrlo kratkom vremenu, jer je pokretanje motora najzahtevniji trenutak u celom radu vozila. Drugi je da napaja elektroniku dok motor ne radi, dakle alarm, računare, pamćenje podešavanja i sve sisteme koji tiho rade i kada je vozilo zaključano. Dok motor radi, akumulator ne napaja vozilo, jer taj posao preuzima alternator, koji istovremeno dopunjava i sam akumulator.

Zbog toga se problemi sa akumulatorom najčešće ne vide u vožnji, nego pri paljenju, i zbog toga se prvi znaci lako previde. Vozilo koje se pali sporije nego obično već šalje jasnu poruku, a većina vozača tu poruku prepozna tek posle nekoliko dana, kada motor više ne krene uopšte.

Kako se prepoznaje da je akumulator na izmaku

Znaci su prilično jasni kada se znaju. Prvi je sporo okretanje motora pri paljenju, dakle onaj razvučen zvuk koji zvuči kao da se motor muči. Drugi je kliktanje umesto paljenja, koje nastaje kada ima dovoljno struje za elektromagnet, ali ne i za pokretanje motora. Treći su svetla koja pri paljenju vidno oslabe i instrument tabla koja se pri okretanju ključa ugasi i ponovo upali.

Postoje i znaci koji se vide bez paljenja. Bele ili zelenkaste naslage na klemama, dakle korozija, smanjuju prolaz struje i same po sebi umeju da naprave problem. Ispupčeno ili deformisano kućište je znak da je akumulator pregrevan ili prepunjavan i takav akumulator se ne startuje, nego se menja. Ako vozilo posle svake dve ili tri nedelje stajanja odbija da upali, akumulator više ne drži kapacitet i nema svrhe da se stalno oživljava.

Zašto akumulator najčešće izdaje baš zimi

Zima ne kvari akumulator, ona samo otkriva njegovo stanje. Na niskoj temperaturi hemijske reakcije unutar akumulatora usporavaju, pa on isporučuje znatno manju struju nego na dvadeset stepeni, dok istovremeno motoru za pokretanje treba više energije, jer je ulje gušće i otpor veći. Ta dva efekta se sabiraju baš onog jutra kada je najhladnije.

Zbog toga akumulator koji je tokom leta radio bez problema ume da otkaže prvog hladnog jutra, iako se ništa nije promenilo. To takođe znači da je jesen pravi trenutak za proveru, jer se stanje akumulatora tada meri pre nego što ga zima testira. Provera traje nekoliko minuta i radi se u svakom servisu ili prodavnici akumulatora.

Zbog čega se akumulator prazni i kada vozilo redovno radi

Postoji nekoliko tipičnih uzroka koji nemaju veze sa starošću. Prvi su kratke vožnje, jer se pri svakom paljenju potroši značajna količina energije, a vožnja od deset minuta nije dovoljna da alternator to nadoknadi. Vozilo koje se svakodnevno koristi samo za kratke relacije hronično stoji sa nedovoljno napunjenim akumulatorom, i tako se njegov vek skraćuje.

Drugi uzrok je stajanje, jer moderno vozilo i kada je zaključano troši struju za alarm, računare i module, pa se posle nekoliko nedelja mirovanja akumulator isprazni. Treći uzrok je zaboravljeno svetlo, otvorena vrata koja drže osvetljenje kabine ili uređaj ostavljen u utičnici. Četvrti, i najpodmukliji, je skriveno curenje struje, koje nastaje zbog neispravnog modula ili loše ugrađene dodatne opreme, i ono se otkriva merenjem u servisu.

Šta uraditi pre nego što se uopšte pređe na kablove

Nekoliko provera često reši problem bez ikakvog startovanja. Prvo se proverava da li su kleme čvrsto pritegnute, jer se labava klema ponaša isto kao prazan akumulator. Zatim se pogleda da li ima korozije, koja se skida četkicom kada je vozilo isključeno. Proverava se i da li je nešto ostalo uključeno, jer se dešava da se posle sata ili dva sa isključenim potrošačem vozilo samo oporavi dovoljno da upali.

Ako je vozilo stajalo napolju na velikoj hladnoći više dana, akumulator može biti i zaleđen, a to se prepoznaje po ispupčenim stranama i po tome što se u kućištu ne čuje pomeranje tečnosti. Zaleđen akumulator se ne startuje ni u kom slučaju, jer postoji realna opasnost od pucanja kućišta i prskanja kiseline.

Pravilan redosled priključivanja kablova, korak po korak

Ovo je deo koji se najčešće radi napamet i najčešće pogrešno. Pre svega, oba vozila se ugase, ručne kočnice se povuku, a vozila se postave tako da se metalno ne dodiruju, jer bi kontakt karoserija stvorio neželjeni strujni put.

Redosled priključivanja je sledeći. Crveni kabl se prvo priključuje na plus pol praznog akumulatora, zatim drugi kraj crvenog kabla na plus pol ispravnog akumulatora. Potom se crni kabl priključuje na minus pol ispravnog akumulatora, a poslednji kraj crnog kabla se ne stavlja na minus pol praznog akumulatora, nego na neobojeni metalni deo motora ili šasije vozila koje se startuje, što dalje od samog akumulatora.

Ovaj poslednji korak zbunjuje mnoge, a ima vrlo konkretan razlog. Pri spajanju poslednje veze uvek nastaje varnica, a iznad akumulatora se pri pražnjenju stvara zapaljiva smeša gasova. Varnica na udaljenom metalnom delu je bezopasna, dok varnica tačno iznad ćelija može izazvati eksploziju. Zbog toga se u uputstvima proizvođača ovaj korak izričito navodi.

Kako se izvodi samo paljenje

Kada su kablovi priključeni, prvo se pali vozilo koje daje struju i pušta se da radi nekoliko minuta, kako bi se prazan akumulator delimično dopunio. Zatim se pokušava paljenje vozila koje je stalo, i to u pokušajima od najviše nekoliko sekundi, sa pauzama između, jer dugo okretanje starterom pregreva i starter i kablove.

Ako motor ne krene posle tri ili četiri pokušaja, dalje pokušavanje nema smisla i najverovatnije problem nije samo u akumulatoru. Kada vozilo upali, kablovi se skidaju obrnutim redosledom od onog kojim su stavljeni, dakle prvo crni sa metalnog dela, pa crni sa ispravnog akumulatora, pa crveni sa ispravnog i na kraju crveni sa oživljenog vozila. Motor se ne gasi odmah, nego se ostavlja da radi i po mogućstvu se vozi duže vreme.

Zašto kod modernih vozila postoje posebne tačke za startovanje

Kod velikog broja današnjih automobila akumulator uopšte nije u motornom prostoru, nego u gepeku ili ispod sedišta, a u motornom prostoru se nalaze posebno označene tačke za startovanje, najčešće crveni poklopac za plus i označena tačka za masu. Te tačke postoje upravo zato da bi se izbegli varničenje i pogrešan priključak, i one se koriste umesto direktnog kačenja na akumulator.

Uz to, moderna vozila imaju osetljivu elektroniku, pa se startovanje nikada ne izvodi improvizovanim kablovima nedovoljnog preseka i lošim kleštima. Tanki i jeftini kablovi se pri velikoj struji greju, padne im napon i rezultat je da vozilo ne pali iako je sve pravilno spojeno. Kabl treba da odgovara zapremini i tipu motora, a za dizel motore veće zapremine se koriste jači kablovi od onih za mali gradski automobil.

Kada startovanje kablovima nije rešenje

Postoje situacije u kojima startovanje ne treba ni pokušavati. Prva je već pomenut zaleđen ili vidno oštećen akumulator. Druga je vozilo iz koga curi gorivo ili se oseti miris paljevine, jer se tada ne pravi nijedna varnica. Treća je situacija u kojoj se vozilo pali, radi nekoliko sekundi i gasi se, jer tada problem najverovatnije nije akumulator, nego napajanje ili elektronika.

Četvrta je kod električnih i hibridnih vozila, gde se sme startovati samo mali akumulator od dvanaest volti i to preko predviđenih tačaka, dok se pogonska baterija nikada ne dira. Peta situacija je kada ispravno vozilo ima znatno slabiji akumulator od vozila koje se startuje, jer se tada može oštetiti davalac struje. U svim tim slučajevima ispravan potez je poziv pomoći na putu, jer se problem rešava opremom, a ne improvizacijom.

Zašto guranje i vuča za paljenje danas nisu dobra ideja

Starije generacije vozača redovno su palile automobil guranjem ili vučom, i kod starih vozila sa manuelnim menjačem to je zaista funkcionisalo. Kod današnjih vozila to je loša i često skupa ideja. Vozila sa automatskim menjačem se na taj način uopšte ne pale, jer se pumpa u menjaču pokreće tek kada motor radi. Kod vozila sa katalizatorom, nesagorelo gorivo pri takvom paljenju odlazi u izduvni sistem i može oštetiti katalizator, koji je izuzetno skup deo.

Dodatno, vuča za paljenje na javnom putu je opasna, jer dva vozila povezana užetom, od kojih jedno nema servo upravljač ni servo kočnice, čine kombinaciju koju je teško kontrolisati. Zbog toga se ovaj metod danas praktično napušta i zamenjuje startovanjem preko kablova ili prenosnim starterom.

Šta su prenosni starteri i da li se isplate

Prenosni starter je mali uređaj sa sopstvenom baterijom, koji se priključuje na akumulator i pali vozilo bez potrebe za drugim automobilom. Za vozače koji često putuju sami, koji ostavljaju vozilo na parkinzima gde nema kome da se obrate ili koji imaju stariji automobil, to je jedna od najkorisnijih stvari u gepeku.

Pri kupovini se gleda da uređaj odgovara zapremini i tipu motora, jer dizel motori traže znatno jaču struju. Uređaj se puni na svaka tri do šest meseci, jer prazan starter u gepeku ne vredi ništa, i ne ostavlja se preko zime u zaleđenom vozilu, jer hladnoća smanjuje njegov kapacitet. Uz uređaj obavezno ide i uputstvo proizvođača, jer se redosled priključivanja kod nekih modela razlikuje.

Šta uraditi posle uspešnog startovanja

Ovo je korak koji se najviše preskače, pa se ista situacija ponovi već sutradan. Kada je vozilo upaljeno, akumulator je i dalje skoro prazan, jer je startovanje samo dalo dovoljno energije za paljenje. Alternator u vožnji ne puni akumulator do kraja, jer je njegov zadatak da napaja vozilo, pa se duboko ispražnjen akumulator ne oporavlja vožnjom, nego punjačem, i to punjenjem koje traje nekoliko sati.

Zbog toga se posle oživljavanja vozilo ili vozi duže vreme na otvorenom putu, ili se akumulator priključuje na punjač preko noći. Posle toga se obavezno proverava stanje akumulatora i napon punjenja, jer ako je alternator taj koji ne radi kako treba, isti problem se ponavlja bez obzira na to koliko puta se vozilo startuje.

Koliko traje akumulator i kada ga treba zameniti

U normalnim uslovima akumulator traje između četiri i šest godina, a u vozilima koja se koriste za kratke gradske relacije često i manje. Vek se skraćuje čestim dubokim pražnjenjem, dugim stajanjem, visokim temperaturama leti i lošim punjenjem. Vek se produžava redovnim dužim vožnjama, čistim i pritegnutim klemama i povremenim dopunjavanjem punjačem kod vozila koja retko idu na duži put.

Zamena se ne radi po osećaju, nego kada merenje pokaže pad kapaciteta ili kada se ponavljaju problemi pri paljenju. Bitno je i da novi akumulator odgovara vozilu po tipu i kapacitetu, jer vozila sa sistemom za automatsko gašenje motora u mestu traže poseban tip, a ugradnja običnog akumulatora u takvo vozilo dovodi do brzog kvara. Kod većine novijih vozila novi akumulator se i prijavljuje elektronici, kako bi punjenje bilo pravilno.

Kratak protokol koji vredi zapamtiti

Ako je jutro hladno i vozilo neće da upali, redosled je sledeći. Prvo se proveri da nešto nije ostalo uključeno i da li su kleme čvrste. Zatim se pogleda da akumulator nije ispupčen ili zaleđen. Ako je sve u redu, startuje se kablovima po tačnom redosledu, sa poslednjim priključkom na metalni deo motora, a ne na minus pol. Posle paljenja vozilo se vozi duže ili se akumulator puni punjačem, a zatim se stanje proverava u servisu. Ako vozilo posle nekoliko pokušaja ne pali, ako se oseti miris, ako curi tečnost ili ako je u pitanju električno ili hibridno vozilo, dalji pokušaji se prekidaju i poziva se pomoć na putu, jer je u tom trenutku poziv jeftiniji od bilo koje improvizacije.

06mar

Šta obavezno proveriti na automobilu pre dužeg putovanja?


Šta obavezno proveriti na automobilu pre dužeg putovanja?

Polazak na duži put za većinu vozača znači uzbuđenje, planiranje i želju da putovanje protekne mirno i bez komplikacija. Bilo da je reč o odlasku na odmor, poslovnom putu ili vikend vožnji van grada, jedno je sigurno – dobra priprema vozila može napraviti ogromnu razliku. Mnogi problemi koji nastaju na putu ne dešavaju se slučajno. Vrlo često su posledica sitnica koje su mogle biti primećene i rešene pre polaska. Upravo zato pregled automobila pre puta ne treba posmatrati kao obavezu koja oduzima vreme, već kao važan korak koji čuva i bezbednost i novac.

Kada vozač krene na put bez osnovne provere vozila, rizikuje mnogo više od običnog zastoja. Kvar na putu znači gubitak vremena, dodatni stres, neplanirane troškove i često veoma neprijatnu situaciju, naročito ako se problem dogodi daleko od kuće, noću ili u lošim vremenskim uslovima. Sa druge strane, kada se automobil pregleda na vreme, mnogo je lakše otkriti eventualne slabosti i sprečiti da manji problem preraste u ozbiljan kvar. Zbog toga je pre svakog dužeg puta važno posvetiti pažnju najvažnijim delovima vozila i proveriti da li je sve spremno za bezbednu vožnju.

Akumulator je jedan od prvih delova koji treba proveriti

Jedan od najčešćih razloga zbog kojih automobil ostaje nepokretan jeste problem sa akumulatorom. Mnogi vozači na njega ne obraćaju pažnju sve dok ne dođe trenutak da motor više ne može da se pokrene. Ako je akumulator star nekoliko godina, ako se automobil teže pali ili ako električni uređaji u vozilu rade slabije nego inače, to može biti jasan znak da je vreme za proveru. Posebno je važno obratiti pažnju na stanje akumulatora pre dužeg puta, jer upravo tada vozilo treba da funkcioniše pouzdano tokom više sati vožnje.

Dobro je proveriti napon, stanje priključaka i opšte ponašanje automobila pri paljenju. Ukoliko postoji bilo kakva sumnja da akumulator nije u dobrom stanju, mnogo je pametnije reagovati pre puta nego čekati da problem nastane usred vožnje ili na parkingu daleko od kuće. Naizgled mala nepažnja u vezi sa akumulatorom može lako poremetiti čitavo putovanje.

Gume su presudne za stabilnost i sigurnost

Gume su jedina tačka kontakta između automobila i puta, zbog čega njihovo stanje direktno utiče na bezbednost vožnje. Ipak, mnogi vozači proveru guma svedu samo na brz pogled ili povremeno dopumpavanje. Pre dužeg puta potrebno je obratiti mnogo više pažnje. Nije važno samo da li u gumama ima dovoljno vazduha, već i kakvo je stanje šare, da li postoje naprsline, deformacije ili druga oštećenja koja mogu postati ozbiljan problem tokom vožnje.

Vožnja sa neispravnim ili istrošenim gumama povećava rizik od proklizavanja, dužeg puta kočenja i pucanja gume, naročito pri većim brzinama i visokim temperaturama. Zbog toga je preporučljivo proveriti pritisak u svim gumama, uključujući i rezervnu, kao i opšte stanje pneumatika. Takođe je korisno imati uvid u to da li u automobilu postoje dizalica, ključ za točkove i ostala oprema potrebna za eventualnu zamenu.

Kočioni sistem mora biti potpuno ispravan

Kada je reč o bezbednosti, malo šta je važnije od kočionog sistema. Loš odziv kočnica, neuobičajeni zvuci pri kočenju, vibracije ili osećaj da automobil sporije staje mogu biti upozorenje da nešto nije u redu. Pre dužeg puta važno je obratiti pažnju na stanje kočionih pločica, diskova i kočione tečnosti, jer svaki problem na ovom sistemu direktno utiče na sigurnost vozača, putnika i drugih učesnika u saobraćaju.

Kočnice ne trpe odlaganje. Čak i ako problem deluje bezazleno, ne treba ga ignorisati. Duga vožnja, spuštanje nizbrdo, gust saobraćaj i visoke temperature dodatno opterećuju kočioni sistem, pa je zato neophodno da on bude potpuno pouzdan pre polaska na put.

Tečnosti u vozilu često odlučuju da li će put proći bez problema

Automobil ne može pravilno da funkcioniše bez odgovarajućeg nivoa svih važnih tečnosti. Motorno ulje, rashladna tečnost, kočiona tečnost i tečnost za pranje vetrobranskog stakla spadaju među osnovne stavke koje treba proveriti pre puta. Mnogi vozači se sete ulja tek kada se upali lampica upozorenja, ali tada problem često već postoji. Redovna kontrola ovih nivoa pomaže da motor radi stabilno, da se ne pregreva i da vozilo zadrži punu funkcionalnost tokom vožnje.

Posebno je važno proveriti antifriz, jer on nije bitan samo zimi. On igra važnu ulogu i tokom letnjih meseci, kada pomaže rashladnom sistemu da održi odgovarajuću temperaturu motora. Nedovoljno rashladne tečnosti može dovesti do pregrevanja, a to je jedan od kvarova koji vrlo lako može potpuno zaustaviti automobil na putu.

Ispravna svetla znače bolju vidljivost i bolju komunikaciju u saobraćaju

Svetlosna signalizacija ima mnogo važniju ulogu nego što se na prvi pogled čini. Farovi, stop svetla, migavci i poziciona svetla ne služe samo da vozač bolje vidi put, već i da drugi učesnici u saobraćaju jasno razumeju njegove namere. Ako neko od svetala ne radi kako treba, rizik od nesporazuma i nezgoda postaje znatno veći.

Pre polaska na duži put korisno je proveriti da li rade sva svetla i da li su farovi pravilno podešeni. Pogotovo ako se planira vožnja noću ili u lošim vremenskim uslovima, dobra osvetljenost puta i pravilna signalizacija postaju od presudnog značaja. Jednostavna provera može sprečiti mnogo veće probleme kasnije.

Klima uređaj i ventilacija nisu važni samo zbog udobnosti

Na prvi pogled može delovati da klima uređaj nema direktne veze sa bezbednošću, ali to nije sasvim tačno. Vožnja po velikoj vrućini, bez adekvatnog hlađenja i provetravanja, brzo zamara vozača i smanjuje koncentraciju. Zamagljena stakla, loša ventilacija i ustajao vazduh u kabini dodatno otežavaju vožnju, posebno na dužim relacijama.

Zato je dobro proveriti da li klima pravilno hladi, da li ventilacija funkcioniše bez problema i kakvo je stanje filtera kabine. Čista i ispravna ventilacija doprinosi prijatnijoj atmosferi u automobilu, ali i boljoj koncentraciji tokom vožnje. Na dužem putu upravo takve stvari često prave veliku razliku.

Rezervni ključ može spasiti mnogo vremena i nerviranja

Malo ko razmišlja o rezervnom ključu dok sve funkcioniše kako treba. Međutim, gubitak ključa, zaključavanje ključeva u automobilu ili kvar na daljinskom upravljaču mogu stvoriti ozbiljan problem, naročito kada ste daleko od kuće. Zbog toga je korisno da pre puta pripremite rezervni ključ i držite ga na sigurnom mestu, odvojeno od glavnog.

Ova jednostavna mera predostrožnosti često deluje nevažno sve dok ne dođe trenutak kada postane jedino brzo rešenje. Na dužim putovanjima upravo sitnice poput ove mogu sprečiti veliki zastoj i nepotrebnu paniku.

Obavezna oprema i prva pomoć moraju uvek biti spremni

Svaki vozač bi pre puta trebalo da proveri da li u automobilu ima osnovnu opremu za hitne situacije. Komplet prve pomoći, reflektujući prsluk, sigurnosni trougao, kablovi za startovanje i druge korisne sitnice ne zauzimaju mnogo prostora, ali mogu biti od ogromne pomoći kada se dogodi problem. Posebno je važno da komplet prve pomoći bude uredan, potpun i dostupan, a ne zaturen među stvarima u gepeku.

Kada se na putu desi nepredviđena situacija, nema mnogo vremena za improvizaciju. Tada je presudno da vozač odmah zna gde mu se nalazi potrebna oprema i da može brzo da reaguje. Upravo zato pre puta treba proveriti ne samo da li oprema postoji, već i da li je u ispravnom stanju.

Dokumentacija i osiguranje ne treba proveravati u poslednjem trenutku

Jedan od čestih propusta vozača jeste to što na dokumentaciju pomisle tek kada već krenu na put. Vozačka dozvola, saobraćajna dozvola, polisa osiguranja i druga potrebna dokumenta moraju biti uredna i važeća. Ako se putuje van zemlje, dodatno treba proveriti da li su potrebna još neka dokumenta ili potvrde.

Dobro je unapred sačuvati i važne brojeve telefona, poput asistencije na putu i drugih kontakata koji mogu zatrebati u hitnim situacijama. Kada vozač sve to pripremi pre polaska, mnogo je mirniji i sigurniji tokom putovanja, jer zna da neće doći u neprijatnu situaciju zbog administrativnog propusta.

Brisači i stakla utiču na preglednost više nego što se misli

Dobra preglednost je jedan od osnovnih uslova bezbedne vožnje. Istrošene metlice brisača, prljava stakla i nečisti retrovizori mogu značajno otežati vožnju, naročito tokom kiše, magle ili noćne vožnje. Zato je važno pre puta proveriti da li brisači pravilno rade i da li ostavljaju tragove po staklu.

Pored toga, vetrobransko staklo, bočna stakla i retrovizori treba da budu čisti i spolja i iznutra. Čak i manje nečistoće mogu u određenim uslovima smanjiti vidljivost i opteretiti vozača. U kombinaciji sa umorom ili lošim vremenom, to može postati ozbiljan bezbednosni problem.

Rezervna guma mora biti spremna, a ne samo prisutna

Mnogi vozači imaju rezervni točak u automobilu, ali nikada ne provere u kakvom je stanju. Ako rezervna guma nije naduvana ili ako nedostaje alat za zamenu, njeno prisustvo neće mnogo pomoći kada dođe do probijanja gume na putu. Zbog toga je važno pre polaska proveriti i rezervni točak, kao i opremu koja je potrebna za njegovu montažu.

Takođe je korisno znati gde se tačno nalazi alat i kako se koristi. U stresnoj situaciji na putu mnogo je teže snalaziti se ako vozač prvi put tada pokušava da pronađe dizalicu ili ključ za točkove. Priprema unapred uvek je bolje rešenje od improvizacije.

Navigacija, telefon i punjač danas su deo osnovne putne pripreme

Savremena putovanja gotovo je nemoguće zamisliti bez mobilnog telefona i navigacije. Telefon pomaže da pronađete pravac, podelite lokaciju, pozovete pomoć i ostanete u kontaktu sa porodicom ili prijateljima. Međutim, sve to gubi vrednost ako se baterija isprazni ili ako nemate pristup mapi kada ste van dometa interneta.

Zbog toga je preporučljivo preuzeti offline mape, poneti auto-punjač ili dodatnu bateriju i unapred pogledati rutu kojom ćete se kretati. Dobro je znati i gde se na putu nalaze benzinske pumpe, odmorišta, servisi i druge korisne tačke. Takva priprema vozaču daje dodatnu sigurnost i pomaže da se i nepredviđene situacije lakše reše.

Dobra priprema pre puta znači mirnije i bezbednije putovanje

Pregled vozila pre dužeg puta ne mora da traje dugo, ali njegov značaj može biti ogroman. Sve ono što se proveri na vreme može sprečiti kvar, zastoj, stres i dodatne troškove kada ste već na putu. Mnogi problemi koji vozače iznenade zapravo su posledica sitnica koje su mogle biti primećene mnogo ranije.

Kada se automobil pripremi kako treba, vozač ne dobija samo tehnički ispravno vozilo, već i osećaj sigurnosti. Upravo taj osećaj mnogo znači na dužim relacijama, kada je važno da put prođe mirno, organizovano i bez neprijatnih iznenađenja. Dobra priprema nije samo rutina, već važan deo odgovorne i bezbedne vožnje.

 
 


by


Design & Support 09.rs / FIRMA.co.rs

English Serbian