18avg

Prazan akumulator, kako se pravilno startuje kablovima, zašto akumulator izdaje i kada startovanje više ne pomaže

Akumulator je najčešći razlog zbog koga vozilo ujutru ne krene i istovremeno deo automobila o kome se najmanje razmišlja dok radi. Većina vozača ga primeti tek onog jutra kada se ključ okrene, a umesto paljenja se čuje samo kliktanje ili potpuna tišina. Dobra vest je da je to situacija koja se u većini slučajeva rešava na licu mesta, ali samo ako se radi po pravilima, jer je pogrešno startovanje jedan od najskupljih poteza u savremenim automobilima.

Šta akumulator zapravo radi u automobilu

Akumulator ima dva posla i oni su potpuno različiti. Prvi je da u trenutku paljenja isporuči veliku struju u vrlo kratkom vremenu, jer je pokretanje motora najzahtevniji trenutak u celom radu vozila. Drugi je da napaja elektroniku dok motor ne radi, dakle alarm, računare, pamćenje podešavanja i sve sisteme koji tiho rade i kada je vozilo zaključano. Dok motor radi, akumulator ne napaja vozilo, jer taj posao preuzima alternator, koji istovremeno dopunjava i sam akumulator.

Zbog toga se problemi sa akumulatorom najčešće ne vide u vožnji, nego pri paljenju, i zbog toga se prvi znaci lako previde. Vozilo koje se pali sporije nego obično već šalje jasnu poruku, a većina vozača tu poruku prepozna tek posle nekoliko dana, kada motor više ne krene uopšte.

Kako se prepoznaje da je akumulator na izmaku

Znaci su prilično jasni kada se znaju. Prvi je sporo okretanje motora pri paljenju, dakle onaj razvučen zvuk koji zvuči kao da se motor muči. Drugi je kliktanje umesto paljenja, koje nastaje kada ima dovoljno struje za elektromagnet, ali ne i za pokretanje motora. Treći su svetla koja pri paljenju vidno oslabe i instrument tabla koja se pri okretanju ključa ugasi i ponovo upali.

Postoje i znaci koji se vide bez paljenja. Bele ili zelenkaste naslage na klemama, dakle korozija, smanjuju prolaz struje i same po sebi umeju da naprave problem. Ispupčeno ili deformisano kućište je znak da je akumulator pregrevan ili prepunjavan i takav akumulator se ne startuje, nego se menja. Ako vozilo posle svake dve ili tri nedelje stajanja odbija da upali, akumulator više ne drži kapacitet i nema svrhe da se stalno oživljava.

Zašto akumulator najčešće izdaje baš zimi

Zima ne kvari akumulator, ona samo otkriva njegovo stanje. Na niskoj temperaturi hemijske reakcije unutar akumulatora usporavaju, pa on isporučuje znatno manju struju nego na dvadeset stepeni, dok istovremeno motoru za pokretanje treba više energije, jer je ulje gušće i otpor veći. Ta dva efekta se sabiraju baš onog jutra kada je najhladnije.

Zbog toga akumulator koji je tokom leta radio bez problema ume da otkaže prvog hladnog jutra, iako se ništa nije promenilo. To takođe znači da je jesen pravi trenutak za proveru, jer se stanje akumulatora tada meri pre nego što ga zima testira. Provera traje nekoliko minuta i radi se u svakom servisu ili prodavnici akumulatora.

Zbog čega se akumulator prazni i kada vozilo redovno radi

Postoji nekoliko tipičnih uzroka koji nemaju veze sa starošću. Prvi su kratke vožnje, jer se pri svakom paljenju potroši značajna količina energije, a vožnja od deset minuta nije dovoljna da alternator to nadoknadi. Vozilo koje se svakodnevno koristi samo za kratke relacije hronično stoji sa nedovoljno napunjenim akumulatorom, i tako se njegov vek skraćuje.

Drugi uzrok je stajanje, jer moderno vozilo i kada je zaključano troši struju za alarm, računare i module, pa se posle nekoliko nedelja mirovanja akumulator isprazni. Treći uzrok je zaboravljeno svetlo, otvorena vrata koja drže osvetljenje kabine ili uređaj ostavljen u utičnici. Četvrti, i najpodmukliji, je skriveno curenje struje, koje nastaje zbog neispravnog modula ili loše ugrađene dodatne opreme, i ono se otkriva merenjem u servisu.

Šta uraditi pre nego što se uopšte pređe na kablove

Nekoliko provera često reši problem bez ikakvog startovanja. Prvo se proverava da li su kleme čvrsto pritegnute, jer se labava klema ponaša isto kao prazan akumulator. Zatim se pogleda da li ima korozije, koja se skida četkicom kada je vozilo isključeno. Proverava se i da li je nešto ostalo uključeno, jer se dešava da se posle sata ili dva sa isključenim potrošačem vozilo samo oporavi dovoljno da upali.

Ako je vozilo stajalo napolju na velikoj hladnoći više dana, akumulator može biti i zaleđen, a to se prepoznaje po ispupčenim stranama i po tome što se u kućištu ne čuje pomeranje tečnosti. Zaleđen akumulator se ne startuje ni u kom slučaju, jer postoji realna opasnost od pucanja kućišta i prskanja kiseline.

Pravilan redosled priključivanja kablova, korak po korak

Ovo je deo koji se najčešće radi napamet i najčešće pogrešno. Pre svega, oba vozila se ugase, ručne kočnice se povuku, a vozila se postave tako da se metalno ne dodiruju, jer bi kontakt karoserija stvorio neželjeni strujni put.

Redosled priključivanja je sledeći. Crveni kabl se prvo priključuje na plus pol praznog akumulatora, zatim drugi kraj crvenog kabla na plus pol ispravnog akumulatora. Potom se crni kabl priključuje na minus pol ispravnog akumulatora, a poslednji kraj crnog kabla se ne stavlja na minus pol praznog akumulatora, nego na neobojeni metalni deo motora ili šasije vozila koje se startuje, što dalje od samog akumulatora.

Ovaj poslednji korak zbunjuje mnoge, a ima vrlo konkretan razlog. Pri spajanju poslednje veze uvek nastaje varnica, a iznad akumulatora se pri pražnjenju stvara zapaljiva smeša gasova. Varnica na udaljenom metalnom delu je bezopasna, dok varnica tačno iznad ćelija može izazvati eksploziju. Zbog toga se u uputstvima proizvođača ovaj korak izričito navodi.

Kako se izvodi samo paljenje

Kada su kablovi priključeni, prvo se pali vozilo koje daje struju i pušta se da radi nekoliko minuta, kako bi se prazan akumulator delimično dopunio. Zatim se pokušava paljenje vozila koje je stalo, i to u pokušajima od najviše nekoliko sekundi, sa pauzama između, jer dugo okretanje starterom pregreva i starter i kablove.

Ako motor ne krene posle tri ili četiri pokušaja, dalje pokušavanje nema smisla i najverovatnije problem nije samo u akumulatoru. Kada vozilo upali, kablovi se skidaju obrnutim redosledom od onog kojim su stavljeni, dakle prvo crni sa metalnog dela, pa crni sa ispravnog akumulatora, pa crveni sa ispravnog i na kraju crveni sa oživljenog vozila. Motor se ne gasi odmah, nego se ostavlja da radi i po mogućstvu se vozi duže vreme.

Zašto kod modernih vozila postoje posebne tačke za startovanje

Kod velikog broja današnjih automobila akumulator uopšte nije u motornom prostoru, nego u gepeku ili ispod sedišta, a u motornom prostoru se nalaze posebno označene tačke za startovanje, najčešće crveni poklopac za plus i označena tačka za masu. Te tačke postoje upravo zato da bi se izbegli varničenje i pogrešan priključak, i one se koriste umesto direktnog kačenja na akumulator.

Uz to, moderna vozila imaju osetljivu elektroniku, pa se startovanje nikada ne izvodi improvizovanim kablovima nedovoljnog preseka i lošim kleštima. Tanki i jeftini kablovi se pri velikoj struji greju, padne im napon i rezultat je da vozilo ne pali iako je sve pravilno spojeno. Kabl treba da odgovara zapremini i tipu motora, a za dizel motore veće zapremine se koriste jači kablovi od onih za mali gradski automobil.

Kada startovanje kablovima nije rešenje

Postoje situacije u kojima startovanje ne treba ni pokušavati. Prva je već pomenut zaleđen ili vidno oštećen akumulator. Druga je vozilo iz koga curi gorivo ili se oseti miris paljevine, jer se tada ne pravi nijedna varnica. Treća je situacija u kojoj se vozilo pali, radi nekoliko sekundi i gasi se, jer tada problem najverovatnije nije akumulator, nego napajanje ili elektronika.

Četvrta je kod električnih i hibridnih vozila, gde se sme startovati samo mali akumulator od dvanaest volti i to preko predviđenih tačaka, dok se pogonska baterija nikada ne dira. Peta situacija je kada ispravno vozilo ima znatno slabiji akumulator od vozila koje se startuje, jer se tada može oštetiti davalac struje. U svim tim slučajevima ispravan potez je poziv pomoći na putu, jer se problem rešava opremom, a ne improvizacijom.

Zašto guranje i vuča za paljenje danas nisu dobra ideja

Starije generacije vozača redovno su palile automobil guranjem ili vučom, i kod starih vozila sa manuelnim menjačem to je zaista funkcionisalo. Kod današnjih vozila to je loša i često skupa ideja. Vozila sa automatskim menjačem se na taj način uopšte ne pale, jer se pumpa u menjaču pokreće tek kada motor radi. Kod vozila sa katalizatorom, nesagorelo gorivo pri takvom paljenju odlazi u izduvni sistem i može oštetiti katalizator, koji je izuzetno skup deo.

Dodatno, vuča za paljenje na javnom putu je opasna, jer dva vozila povezana užetom, od kojih jedno nema servo upravljač ni servo kočnice, čine kombinaciju koju je teško kontrolisati. Zbog toga se ovaj metod danas praktično napušta i zamenjuje startovanjem preko kablova ili prenosnim starterom.

Šta su prenosni starteri i da li se isplate

Prenosni starter je mali uređaj sa sopstvenom baterijom, koji se priključuje na akumulator i pali vozilo bez potrebe za drugim automobilom. Za vozače koji često putuju sami, koji ostavljaju vozilo na parkinzima gde nema kome da se obrate ili koji imaju stariji automobil, to je jedna od najkorisnijih stvari u gepeku.

Pri kupovini se gleda da uređaj odgovara zapremini i tipu motora, jer dizel motori traže znatno jaču struju. Uređaj se puni na svaka tri do šest meseci, jer prazan starter u gepeku ne vredi ništa, i ne ostavlja se preko zime u zaleđenom vozilu, jer hladnoća smanjuje njegov kapacitet. Uz uređaj obavezno ide i uputstvo proizvođača, jer se redosled priključivanja kod nekih modela razlikuje.

Šta uraditi posle uspešnog startovanja

Ovo je korak koji se najviše preskače, pa se ista situacija ponovi već sutradan. Kada je vozilo upaljeno, akumulator je i dalje skoro prazan, jer je startovanje samo dalo dovoljno energije za paljenje. Alternator u vožnji ne puni akumulator do kraja, jer je njegov zadatak da napaja vozilo, pa se duboko ispražnjen akumulator ne oporavlja vožnjom, nego punjačem, i to punjenjem koje traje nekoliko sati.

Zbog toga se posle oživljavanja vozilo ili vozi duže vreme na otvorenom putu, ili se akumulator priključuje na punjač preko noći. Posle toga se obavezno proverava stanje akumulatora i napon punjenja, jer ako je alternator taj koji ne radi kako treba, isti problem se ponavlja bez obzira na to koliko puta se vozilo startuje.

Koliko traje akumulator i kada ga treba zameniti

U normalnim uslovima akumulator traje između četiri i šest godina, a u vozilima koja se koriste za kratke gradske relacije često i manje. Vek se skraćuje čestim dubokim pražnjenjem, dugim stajanjem, visokim temperaturama leti i lošim punjenjem. Vek se produžava redovnim dužim vožnjama, čistim i pritegnutim klemama i povremenim dopunjavanjem punjačem kod vozila koja retko idu na duži put.

Zamena se ne radi po osećaju, nego kada merenje pokaže pad kapaciteta ili kada se ponavljaju problemi pri paljenju. Bitno je i da novi akumulator odgovara vozilu po tipu i kapacitetu, jer vozila sa sistemom za automatsko gašenje motora u mestu traže poseban tip, a ugradnja običnog akumulatora u takvo vozilo dovodi do brzog kvara. Kod većine novijih vozila novi akumulator se i prijavljuje elektronici, kako bi punjenje bilo pravilno.

Kratak protokol koji vredi zapamtiti

Ako je jutro hladno i vozilo neće da upali, redosled je sledeći. Prvo se proveri da nešto nije ostalo uključeno i da li su kleme čvrste. Zatim se pogleda da akumulator nije ispupčen ili zaleđen. Ako je sve u redu, startuje se kablovima po tačnom redosledu, sa poslednjim priključkom na metalni deo motora, a ne na minus pol. Posle paljenja vozilo se vozi duže ili se akumulator puni punjačem, a zatim se stanje proverava u servisu. Ako vozilo posle nekoliko pokušaja ne pali, ako se oseti miris, ako curi tečnost ili ako je u pitanju električno ili hibridno vozilo, dalji pokušaji se prekidaju i poziva se pomoć na putu, jer je u tom trenutku poziv jeftiniji od bilo koje improvizacije.

20mar

Najčešći razlozi za pozivanje šlep službe

Svaki vozač se makar jednom u životu nađe u situaciji kada mu je potrebna pomoć na putu. Iako mnogi veruju da se šlep služba zove samo u slučaju ozbiljnog kvara ili saobraćajne nezgode, razlozi za njeno angažovanje mogu biti mnogo raznovrsniji. Razumevanje najčešćih situacija u kojima dolazi do potrebe za šlepanjem može vam pomoći da reagujete brže, sigurnije i bez dodatnog stresa.

Kvar vozila kao najčešći uzrok

Najčešći razlog za pozivanje šlep službe jeste iznenadni kvar automobila. Motor može prestati da radi bez najave, elektronika može zakazati, ili može doći do problema sa gorivnim sistemom. Ovakve situacije često se dešavaju bez prethodnih simptoma, posebno kod starijih vozila ili automobila koji se ne održavaju redovno. Kada vozilo više nije u voznom stanju, šlep služba postaje jedino bezbedno rešenje.

Problemi sa akumulatorom

Prazan ili neispravan akumulator jedan je od najčešćih problema, naročito tokom zimskih meseci. Vozilo jednostavno neće da upali, a vozač ostaje zatečen i bez mogućnosti da nastavi put. Iako se u nekim slučajevima problem može rešiti kablovima za startovanje, često je ipak potrebno pozvati stručnu pomoć, posebno ako se kvar ponavlja.

Saobraćajne nezgode i oštećenja vozila

U slučaju sudara ili izletanja sa puta, vozilo često nije bezbedno za dalju vožnju. Oštećenja mogu biti vidljiva, ali i skrivena, što dodatno povećava rizik. U takvim situacijama, šlep služba omogućava bezbedan transport vozila do servisa ili druge lokacije, bez dodatnog ugrožavanja vozača i učesnika u saobraćaju.

Pucanje gume i problemi sa točkovima

Iako deluje kao manji problem, pucanje gume može biti ozbiljna prepreka, naročito ako vozač nema rezervni točak ili potrebnu opremu za zamenu. Takođe, oštećenja felni ili problema sa trapom mogu onemogućiti bezbednu vožnju. U takvim slučajevima, šlep služba predstavlja najbrži način da se problem reši.

Nedostatak goriva na putu

Zvuči kao greška koju je lako izbeći, ali se u praksi često dešava da vozači ostanu bez goriva, posebno na dužim relacijama ili autoputevima. Kada nema benzinske pumpe u blizini, šlep služba ili pomoć na putu može biti jedini način da nastavite put bez dodatnih komplikacija.

Zaglavljivanje vozila ili loši uslovi na putu

Zimski uslovi, blato ili loš teren mogu dovesti do toga da vozilo ostane zaglavljeno. U takvim situacijama, pokušaji samostalnog izvlačenja često ne daju rezultate, a mogu čak i dodatno oštetiti vozilo. Profesionalna oprema koju koristi šlep služba omogućava brzo i bezbedno izvlačenje.

Problemi sa menjačem ili kočnicama

Kvarovi na menjaču ili kočionom sistemu predstavljaju ozbiljan bezbednosni rizik. Ukoliko primetite da vozilo ne reaguje pravilno, teško menja brzine ili kočnice ne funkcionišu kako treba, neophodno je odmah prekinuti vožnju. U ovakvim situacijama šlep služba nije samo opcija, već i nužnost.

Elektronski kvarovi i savremeni sistemi

Moderni automobili oslanjaju se na složene elektronske sisteme. Kvar na senzoru, računaru ili instalaciji može dovesti do toga da vozilo uopšte ne može da se pokrene. Iako na prvi pogled deluje bezazleno, ovakvi problemi često zahtevaju dijagnostiku u servisu, što znači da je šlepanje neophodno.

Zaključak

Razlozi za pozivanje šlep službe su brojni i često nepredvidivi. Od kvarova i nezgoda, do sitnih, ali nezgodnih situacija poput praznog akumulatora ili nedostatka goriva, svaka od njih može vas zateći u nezgodnom trenutku. Upravo zato je važno biti spreman i imati kontakt pouzdane šlep službe. Brza reakcija i profesionalna pomoć mogu značajno olakšati situaciju i omogućiti vam da bezbedno nastavite dalje.

20feb

Kada je bolje zvati šlep, a kada pokušati manji kvar rešiti na licu mesta?

Kada je bolje zvati šlep, a kada pokušati manji kvar rešiti na licu mesta?

Kada se automobil pokvari, prvo pitanje koje većina vozača postavi jeste: da li mogu ovo sam da rešim ili je vreme da pozovem šlep službu? Odgovor zavisi od vrste kvara, mesta na kome se nalazite i nivoa bezbednosti u tom trenutku. Najveća greška je donositi odluku isključivo iz želje da se uštedi novac ili vreme. Nekada pokušaj samostalnog rešavanja problema može dovesti do mnogo većih troškova.

Postoje situacije u kojima manji kvar zaista može da se reši na licu mesta, ali samo ako ne ugrožava bezbednost i ako ste sigurni u ono što radite. Na primer, prazna guma je jedan od najčešćih problema. Ako imate rezervni točak, alat i nalazite se na bezbednom mestu van kolovoza, zamena gume može biti jednostavno rešenje. Ipak, čak i tada treba proceniti okruženje – na autoputu ili nepreglednoj krivini to nikako nije pametna odluka.

Slična situacija je i sa praznim akumulatorom. Ako posedujete kablove za startovanje i neko može bezbedno da vam pomogne, problem se često može rešiti za nekoliko minuta. Međutim, ako se vozilo ponovo gasi ili se kvar ponavlja, to je znak da problem nije samo u akumulatoru i da je potrebna stručna dijagnostika.

Ostajanje bez goriva takođe spada u kvarove koji deluju bezazleno, ali i tu treba biti oprezan. Ako se nalazite na bezbednoj lokaciji i možete brzo obezbediti gorivo, situacija se lako rešava. Ali ako je vozilo stalo na prometnom putu ili autoputu, bezbednost mora imati prednost nad improvizacijom.

Sa druge strane, postoje kvarovi kod kojih ne bi trebalo razmišljati o samostalnom rešavanju. Ako se motor pregreva, ako je upaljena lampica za ulje, ako se čuju jaki metalni zvuci ili vozilo gubi snagu tokom vožnje, nastavak kretanja može izazvati ozbiljna oštećenja. U tim slučajevima pokušaj da “stignete još malo” često znači mnogo skuplju popravku kasnije.

Posebno je važno obratiti pažnju na vozila sa automatskim menjačem. Nepravilno šlepanje sajlom ili pokušaj pokretanja bez razumevanja sistema može dovesti do oštećenja menjača. U takvim situacijama profesionalni transport vozila na platformi je najsigurnije rešenje.

Mesto na kome se kvar desio često je presudno u donošenju odluke. Čak i manji problem postaje ozbiljan ako se nalazite na autoputu, mostu, tunelu ili prometnoj raskrsnici. U tim uslovima nije pametno zadržavati se pored vozila i pokušavati popravku. Bezbednost vas i drugih učesnika u saobraćaju uvek mora biti na prvom mestu.

Važno je i realno proceniti sopstveno znanje. Ako niste sigurni šta je uzrok problema, bolje je ne eksperimentisati. Moderni automobili imaju složene elektronske sisteme i nestručno rukovanje može pogoršati kvar. Ponekad ono što deluje kao sitnica zapravo je simptom ozbiljnijeg problema.

U suštini, manji kvar možete pokušati rešiti samo ako su ispunjena tri uslova: vozilo je bezbedno zaustavljeno, problem je jasno prepoznat i imate znanje i opremu da ga rešite bez rizika. U svim ostalim situacijama, pozivanje šlep službe je racionalnija i sigurnija odluka.

Automobil se može popraviti, ali bezbednost nema cenu. Dobra procena u pravom trenutku može vam uštedeti novac, vreme i pre svega – zaštititi vas od nepotrebnog rizika.

 
 


by


Design & Support 09.rs / FIRMA.co.rs

English Serbian